Sigurnost rutinskog ultrazvuka
Ultrazvučna tehnologija temelji se na jako visokim frekvencijama zvučnih valova koji bombardiraju dijete u utrobi izuzetno visokim stupnjem brzine. Za ultrazvučne valove u laboratorijskim ekspetimentima dokazano je da mogu štetiti kromosomima, izazvati stanično zagrijavanje koje šteti samoj stanici, usporiti normalan razvoj i diobu stanica i mnoge druge fenomene.
Ultrazvuk može naštetiti nerođenoj bebi
Još od 90-ih godina 20. st., kada su američki istraživači pokazali da ultrazvučno zagrijavanje tkiva može uzrokovati krvarenja u crijevima kod miševa, operateri ultrazvuka podešavaju snagu aparata da bi smanjili to zagrijavanje. Posljednje otkriće skupine znanstvenika na univerzitetu «College Dublin» otkrilo je da ultrazvuk stvara promjene u stanicama. Patrick Bennan koji je vodio to istraživanje kaže: «Dugo se pretpostavljalo da ultrazvuk nema utjecaj na stanice. Ali mi sada imamo osnovu da tu pretpostvaku stavimo pod pitanje.»
U istraživanju na 12 miševa pustili su djelovanje ultrazvuka od 8 megaherza u 15 minuta. Bolničko snimanje ultrazvukom može trajati i do sat vremena koristeći frekvencije između 3-10 megaherza.
Dvije značajne promjene otkrivene su u stanicama tankog crijeva u skupini ispitanih miševa uspoređujući ih s miševima koji nisu bili izloženi. Četiri i pol sata nakon izlaganja postotak diobe stanica je pao za 22%, a postotak odumrlih stanica se dvostruko povećao. Dr. Brennan vjeruje da jednaki efekt ultrazvuk ima i na ljude.
«Bilo bi svakako mudro izbjeći sve rutinske i potpuno nepotrebne ultrazvučne preglede fetusa. Čini se da ima više nego dovoljno dokaza koji upozoravaju na ovaj savjet. Komplikacije u trudnoći su druga stvar i osoba bi individualno trebala odvagnuti sve čimbenike kad odlučuje o odnosu prednosti i rizika.» (New Scientist Issue 1476; Thursday, 10 June, 1999.)
Gore navedeno istraživanje, koje dokazuje štetan utjecaj ultrazvuka na stanice njihovim zagrijavanjem, nije prvo na tu temu. Naime, savjesni znanstvenici pokušali su upozoriti javnost na opasnosti od zagrijavanja dječjeg mozga kao posljedice ultrazvučnog pregleda. Zbog toga što je glava u obliku kugle (lopte), radijacija je povećana, što može dovesti do toga da dijelovi mozga postaju osjetljivi na jako visoki intenzitet. (ref.»A Prudent Approach to Ultrasound Imaging of the Fetus and Newborn»; J.W.Kenneth, M.D.Taylor; Dec 1990.)
Dr. Taylor, profesor dijagnostičke radiologije i šef odjela za ultrazvuk na Yale sveučilištu medicinske škole New Haven, Connecticut, izjavljuje u gore navedenom članku: «Ne bih dopustio nikome da se približi glavi mog nerođenog djeteta s ultrazvučnom sondom, ukoliko ne bih točno znao kako bi to na njega moglo utjecati.» Koliko roditelja može učiniti ovakav informirani izbor u vezi s tom stvari?
Kašnjenje govora kod djece- uzrok ultrazvuk?
Kašnjenje govora nije patološki ili organski sindrom, već razvojno definiran kao kompleksni sindrom. Liječnici su primijetili povećanje slučajeva odgođenog govora kod djece. Rađeno je istraživanje na 72 djece u dobi 2-8 godina starosti kod kojih je prisutno kašnjenje govora iz nepoznatih razloga. Djeci je bila ocjenjivana (mjerena) artikulacija, razumijevanje jezika, jezična produkcija, polulingvističke vještine i verbalna memorija.
Kad se provjerilo njihovo izlaganje ultrazvuku u trudnoći, djeca kod kojih je bilo prisutno kašnjenje govora, imala su dvaput veće izlaganje ultrazvuku od djece iz kontrolne skupine. Autori vjeruju da je zakašnjeli govor osjetljiv pokazatelj koji reflektira loše uvjete za razvoj. Ako ultrazvuk može biti uzrok zaostajanja u rastu i razvoju ploda (IUGR), tada postoji opravdana zabrinutost autora zbog upotrebe rutinskog ultrazvuka te se zalažu protiv njegove rutinske upotrebe. (Campbel, elford, Brant; «Case-controlled Study of Prenatal Ultrasound Expousure in Children with Delayed Speech»; Canadian Medical Association Journal, 149(10), 1435-1440; 1993.)
Koji su slučajevi nepotrebnog izlaganja?
Običan ultrazvuk, 3D, video-ultrazvuk i doppler koriste visoku frekvenciju zvučnih valova da bi proizveli sliku bebe na ekranu ili da bi povećali srčane otkucaje kako bi se mogli lakše čuti. Niti jedno istraživanje ne ide u korist sigurnosti ovih uređaja. Američki liječnički savez (American medical Association) zalaže se protiv nepotrebnog izlaganja. «Nepotrebno izlaganje» uključuje upotrebu UZV kako bi se:
utvrdio spol djeteta
otkrila gestacijska dob (koji je tjedan trudnoće)
otkrila fetalna veličina i rast
potvrdila višeplodna trudnoća
utvrdio položaj u maternici
Mnogi zdravstveni djelatnici svejedno i dalje koriste ultrazvuk u ove svrhe, iako Američki liječnicki savez nije odobrio njegovu upotrebu u tim slučajevima. Osim potvrđivanja spola djeteta, svi ostali podaci mogu se doznati pregledom iskusnih ruku ginekologa ili babice. Fetoskop ili stetoskop može otkriti otkucaje srca i bez opasnosti ultrazvuka.
Suglasno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO/WHO) i Ministarstvom zdravlja i ljudskih resorsa SAD-a, stoji tvrdnja: «Ako nema općeg saznanja o prednostima ultrazvučnog monitoringa, onda nema niti razloga zbog kojega bi se trudnice izložile povećanom riziku i novčanom trošku. Pitanje prednosti još nije razjašnjeno... Potencijalna opasnost od kasnijih utjecaja i posljedica virtualno se ignorira i zanemaruje.» (Diagnostic ultrasound in Pregnancy :WHO View on Routine Screening», Lancet 2, p.361.)
Drugim riječima, ultrazvučna tehnologija nosi potencijalni rizik koji još nije potpuno vrednovan, a unatoč tome liječnici govore ženama kako ne postoji nikakav rizik! Napraviti ultrazvuk nije preduvjet za zdravu trudnoću.
«Dijete vam je premalo, slabo napreduje»
Ukoliko liječnici nastave u svojim pokušajima da pomoću ultrazvuka otkriju intrauterino zaostajanje u rastu (IUGR), rezultat će biti samo visoki lažno-pozitivni nalaz. Istraživanja pokazuju da je i u idealnim okolnostima, koja ne postoje u većini slučajeva, vjerojatnije da će se više od polovice slučaja pozitivnih IUGR-a kod rutinskih ispitivanja ultrazvukom ponoviti. Nalaz je lažan, a trudnoća u stvari sasvim normalna. Posljedice ovoga su velike! Potiču anksioznost kod žena i povećavaju mogućnost za daljnje nepotrebne intervencije.
Postoji još jedan problem vezan za rutinske preglede ultrazvukom u svrhu otkrivanja intrauterinog zaostajanja u rastu i razvoju (IUGR). Jedno od glavnih načela takvih pregleda jest da se oni izvode samo u slučajevima kada se nešto može poduzeti. U ovom slučaju ne postoji nikakvo posebno liječenje ili tretiranje IUGR-a, nema načina da se uspori ili zaustavi proces «presporog» rasta fetusa i da se vrati u normalu. Stoga, teško je zamisliti kako ultrazvučni pregled u svrhu utvrđivanja IUGR-a može uopće bilo kako utjecati na krajnji ishod trudnoće.
Ostaje jedino zaključiti da IUGR možemo prevenirati u malom broju slučajeva poticanjem socijalne intervencije – prehranom i programima za odvikavanje od ovisnosti. Velika je netočnost u postavljanju njegove dijagnoze i ne možemo ga nikako liječiti. S obzirom na realnu situaciju, danas ne postoji nikakvo opravdanje za izvođenje rutinskog ultrazvuka tijekom trudnoće da bi «gospodarili» IUGR-om. Njegova upotreba trebala bi biti ograničena samo na specifične, dobro definirane situacije.
Sigurnost ultrazvuka
S obzirom na znanstvena istraživanja u vezi sigurnosti ultrazvuka, u britanskom liječničkom časopisu «Lancet» stoji: «Nisu napravljena nikakva kontrolna ispitivanja adekvatne veličine (opsežnosti) koja bi provjerila postoje li štetni utjecaji na rast i razvoj djece izloženih ultrazvuku «in utero». Zaista, neophodna istraživanja koja bi potvrdila sigurnost možda nikad neće biti napravljena zbog nedostatka interesa u takvom ispitivanju.» («Diagnostic Ultrasound in Pregnancy», Lancet; 28 Jul 1984, pp.201-202.)
Pitanje sigurnosti postalo je još kompliciranije zbog problema uvjeta izlaganja pri ultrazvučnom pregledu. Svi biološki efekti koji bi se mogli dogoditi kao rezultat ultrazvuka ovisili bi o količini valova koje primaju fetus i žena. Međutim, ne postoje nacionalni ili internacionalni standardi za izlazne karakteristike (jačinu i frekvenciju) ultrazvučne opreme. Posljedica je zastrašujuća situacija opisana u komentaru u britanskom časopisu za porodiljstvo i ginekologiju, u kojem se kaže da izlazna snaga aparata seže od izuzetno niske do izuzetno visoke, s istim popratnim djelovanjima. U komentaru stoji: «Ako su se aparati najniže snage pokazali dijagnostički adekvatnima, kako se onda može opravdati izlaganje pacijanata 5000 puta većoj dozi?» (Effective Care in Pregnancy and Childbirth; Oxford, England: Oxford University Press, 1991., p.435.Ibd.,p.424.)
Ovo zahtijeva odluku i glavnih državnih tijela da se na proizvedenu opremu moraju istaknuti karakteristike izlaznih (emitiranih) podataka. Koliko se zasad zna, ovo još uvijek nije učinjeno niti u jednoj državi.
Danska, Švedska i Velika Britanija donijele su zaključke protiv rutinskog ultrazvuka. WHO je također pokušala stimulirati države da razviju opreznost i razboritost u pogledu ovog pitanja.
Znanstvena istraživanja o rutinskom ultrazvuku
Tijekom 80-ih i početkom 90-ih jedan broj liječnika i ginekologa postavljao je pitanje o djelotvornosti i sigurnosti fetalnog skeniranja. Njihov glas upozorenja, koliko god su pokušavali, bio je kao plač u pustinji. Zatim su, krajem 1993. godine, objavljena dva značajna istraživanja!
Prvo veliko istraživanje djelotvornosti rutinskog prenatalnog ultrazvuka obuhvatilo je više od 15 000 trudnica koje su pregledane dvaput - između 15. i 22. tjedna, 31. i 35. tjedna ili samo zbog medicinske indikacije. Rezultati su pokazali da je prosječni broj ultrazvuka u ultrazvučnoj skupini iznosio 2.2, a u kontrolnoj skupini (samo s indikacijama) iznosio 0.6 ultrazvučnih pregleda. Postotak negativnog ishoda (fetalna smrt, neonatalna smrt, intrauterina smrt), kao i postotak prijevremeih poroda i podjela porođajne težine bio je potpuno isti za obje skupine. U dodatku stoje riječi autora: «Ultrazvučno otkrivanje kongenitalnih (prirođenih) abnormalnosti nema nikakav utjecaj na perinatalni ishod.» Napokon imamo potvrđeno kliničko ispitivanje dostatne veličine kojim možemo zaključiti da rutinski ultrazvuk nema kliničke vrijednosti. (B.G.Ewigman, J.P.Crane, D.Frederick, F.D.Frigoletto, M.L.LeFevre, R.P.Bain, D.McNellis & Radius study group; «Effect of Prenatal Ustrasound Screening on Perinatal Outcome», New England Journal of Medicine 329, no.12 (1993.), pp. 821-827.)
Drugo široko kontrolno istraživanje odnosilo se na sigurnost ponavljanih (učestalih) prenatalnih snimanja ultrazvukom. Dok je osnovna svrha istraživanja bila dokazati sigurnost učestalih pregleda ultrazvukom, rezultati su pokazali upravo suprotno! Od 2834 trudnica, njih 1415 je pregledano ultrazvučno u 18., 24., 28., 34. i 38. tjednu trudnoće (intenzivna skupina). Ostalih 1419 trudnica je pregledano samo jedanput u 18. tjednu (regularna, tj. kontrolna skupina). Jedina razlika između dviju skupina bila je značajno veće intrauterino zaostajanje u rastu (IUGR) u intenzivnoj skupini i to za 1/3. Ovaj važan i ozbiljan rezultat naveo je autore da izjave: «Bilo bi mudro da se ograniče ultrazvučna ispitivanja fetusa na one slučajeve u kojima će taj podatak biti od kliničke važnosti.» (J.Newnham, S.F.Evans, C.A.Michael, F.J.Stanley, L.I.Landau; «Effects of Frequent Ultrasound During Pregnancy: A Randomised Controlled Trial», Lancet 342 (1993), pp. 887-891. Ibid., p.890.)
Potpuno je ironično to što ultrazvuk zapravo dovodi do tog stanja, zaostajanja u intrauterinom rastu i razvoju (IUGR), a toliko se dugo tvrdilo da je upravo ultrazvuk koristan u njegovom otkrivanju.
Naslov: Istina o sigurnosti ultrazvuka u trudnoći ![[Vrh]](https://2img.net/s/t/17/47/72/i_up_arrow.png){kind=icon}
